Splitski gradski kotar Bol, u čijem se središtu alazi Osnovna škola "Bol", okružen je predjelima Sukoišan, Dobri, Manuš, Gripe, Plokite i Kman. Tamo gdje su nekada bila polja i vinogradi, čijim se putovima kretao splitski težak s tovarom, kozom i psom, danas je uglavnom novi gradski predjel koji se prostire između Ulice Domovinskog rata, Dubrovačke ulice i Mažuraničevog šetališta. Bol je ranije zauzimao nešto šire područje prema gradu, pa je sve do nedavno južna granica predjela bila Vukovarska ulica.

Njegov naziv je vrlo star i potječe još iz rimskog razdoblja, a prema objašnjenju jezikoslovaca, dolazi od latinske riječi vallum, što znači nasip. Taj nasip na Bolu zasigurno je prirodno uzvišenje koje se od istoka prema zapadu spušta usporedno s većim dijelom Mažuranićevog šetališta, sve do položaja na kraju Vukovarske ulice koji se nekada također zvao "Bol". Na tom se uzvišenju nalazi nekadašnji "Zavod Martinis-Marchi", kasnije "Salezijanci", u kojem je petnaest godina bila smještena Osnovna škola "Bratstvi-jedinstvo", tj. današnja škola "Bol", prije njena preseljenja na novu lokaciju.

Toponim Bol prvi put se javlja u sačuvanom prijepisu oporuke splitskog nadbiskupa Pavla iz 1020. godine pod nazivom dal Bello. Zasigurno je u tom dokumentu trebalo pisati dal Ballo, ali je prepisivaču na talijanski jezik bilo jednostavnije pisati Bello. U sumpetarskom kartularu iz oko 1090. godine naveden je jedan vinograd na Bolu vinea a Ballo, a u knjizi prihoda bratovštine sv. Duha iz 1119. godine predjel se piše Abal, što je vjerojatno nastalo spajanjem a Ballo. U popisu dobara splitskog kaptola predjel se kasnije spomije u obliku in Balle, put Bola in contrata Na Bol, Ballum, Ballo i Bol. Bol piše i 1521. godine u oporuci hrvatskog književnika Marka Marulića koji je u njemu imao svoj posjed. U rukopisu iz 1532. godine spominje se zemljište u splitskom polju u predjelu Bol terrenum in Campo Spalatj in loco buol.

Predjel Bol je i u kasnijim razdobljima zadržao svoj naziv, te ga nalazimo upisanog na prvoj katastarskoj karti splitskog područja izrađenoj oko 1835. godine, na kojoj je ucrtan jarak Bol Fosso Boll. Taj se jarak, kojim je za kiša vremea tekao potok, nalazio s juže strane već prethodno spomenutog uzvišenja po kojem je predjel i dobio svoje ime.

Iza škole, uz sjevernu stranu njenog igrališta, ulica je Put Plokita, jedan od sačuvanih dijelova nekadašnjeg prethistorijskog, kasnije rimskog, zatim srednjovjekovnog i novovjekovnog puta kojim se iz Splita kratio put u Solin.

                                                                                                                                                                            Valter Firić, prof.

Pošalji prijatelju